Prema podacima Turističke organizacije Herceg Novi, u gradu trenutno odmara 33. 623 gostiju što je za jedan odsto više nego lani u isto vrijeme. Smještaj u domaćinstvima odabralo je oko 25. 100 turista, u hotelima je 5. 855, u hostelima 1. 960 i u auto-kampovima 726 gostiju.
Podatak o tome koliko izletnika dnevno posjeti grad nije poznat.
U gradskoj luci objašnjavaju da na Škver dnevno pristane četiri do pet izletničkih brodova, sa oko 1.000 gostiju. Najviše ih pristigne iz Budve.
Izletnici se od gradske luke penju Stepeništem 28.oktobra, do Trga Belavista u Starom gradu.
Ispred crkve Sv. Arhangela Mihaila vodič ih upozna s istorijskim znamenitostima grada, a izletnici se nakon što se osvježe vodom na gradskoj česmi i fotografišu crkvu i Sat kulu, nakon sat vremena vraćaju na Škver. Do prije dvije godine, dok je zakupac Kanli kule bio Nenad Vitomirović, obavezan dio izletničke ture bio je i obilazak ove srednjevjekovne tvrđave, na kojoj su izletnike dočekivale domaćice kule, odjevene u crnogorsku i bokešku nošnju koje su izletnicima nudile osvježenje i priganice, a profesionalni vodiči objašnjavali istorijat tvrđave, Starog grada i Herceg Novog.
Danas više nije tako. Iako vrlo poželjna za obilazak, budući da se nalazi u neposrednoj blizini gradske luke, jedna od najljepših tvrđava Forte mare, nikada nije bila obuhvaćena izletničkim turama.
Ugostitelji na Trgu Belavista kažu da rijetko ko od izletnika sjedne u ugostiteljski objekat da nešto popije ili pojede. Suvenire ne kupuju, kojih istini za volju, sve i da hoće, u Starom gradu nema, jer nema ni suvenirnica.
-Napiju se vode s česme i najčešće traže da koriste toalet u nekom od naših lokala. To je sve što imamo od njih, kažu ugostitelji s Belaviste. Izletnici u kratkotrajnom boravku u Herceg Novom vjerovatno ponesu lijepe utiske, ali činjenica da im se nudi toliko malo mora da zabrine.
Da se s pripremom sezone i organizovanijom turističkom ponudom, pa i s izletničkom, mora krenuti ranije i ozbiljnije svjesno je i novo rukovodstvo Turističke organizacije grada. Pavle Obradović, novi v.d. direktora LTO, objasnio je da se zbog promjene vlasti prilično kasno počelo s pripremama za sezonu pa su evidentirani i brojni problemi, poput neuređenog šetališta, nezavršenog kolektora, buke iz ugostiteljskih objekata, nespremnih plaža uoči sezone i slični.
-Za narednu sezonu planiramo mnogo bolju pripremu i sinhronizaciju sa ostalim opštinskim službama. Slika šetališta nije reprezentativna. Nečistoća i vožnja automobila šetalištem su veliki problemi, koji iritiraju i turiste i domaće stanovništvo. Jasno nam je da nadležne službe daju sve od sebe, ali moramo da pronađemo rješenja za te probleme, kazao je Obradović. On je dodao da je LTO finansijski podržala i brojne manifestacije koje će u narednoj sezoni pokušati da učine još atraktivnijima, ali i da organizuju nove kako bi unaprijedili turističku ponudu.
Za izletnike je zanimljivo i zaleđe Herceg Novog, pa je tako nedavno veća organizovana grupa turista iz Poljske u terenskim vozilima prošla put Vrbanj-Crkvice. Šezdesetak ljudi, uključujući porodice s malom djecom, raspoređeni u 15 velikih terenaca, nakratko se zaustavilo na najvišoj tački puta, na 1.600 m visokom Orjenskom sedlu.
-Potom su produžili na kotorsku stranu u riskantni silazak kratkom dionicom nekadašnjeg pješačkog puta, kako bi izbjegli odron austrijskog kolskog puta koji je potpuno onemogućio saobraćaj na ovom dijelu još 2013. godine. U dobroj organizaciji, uz navođenje i radio-vezu, jedan po jedan terenac upuštao se u veoma eksponirani silazak na pješački put, da bi zatim prolazio oko 150 metara trasom starog vojnog pješačkog puta do ponovnog spajanja sa makadamskim putem, kazali su nam u Agenciji za razvoj i zaštitu Orjena. Naglasili su da taj put nije predviđen za promet bilo kakvih vozila, pogotovo ne velikih džipova, jer širina pješačkog puta nije dovoljna za bezbjedni prolaz.
-Vožnja na samom rubu lako može izazvati odron kamenog podzida, zidanog osamdesetih godina 19. vijeka za potpuno drugi način upotrebe i drugačija opterećenja, objašnjavaju iz Agencije.
Evidencije o izletnicima koji posjećuju hercegnovsku opštinu nema, ali ako je suditi po iskustvima ljudi koji se bave turizmom, od tog vida turističke ponude nema ni koristi. Da bi koristi bilo, ponuda se mora kvalitetnije uvezati i uzeti u obzir i ovaj vid turizma od kojeg razvijene zemlje imaju finansijsku korist. Primjera radi, u turistički organizovanim i uređenim zemljama motorizovani turisti iz Poljske, koji su nedavno bili na Orjenu, morali bi platiti ulazak na takvo područje, a njihova ruta ne bi zavisila samo od njihove volje. Ovako je postojala opasnost da, vjerovatno bez ikakvih posledica po njih, oštete ili unište dio puta starog više od vijek, izgrađenog 1909.godine za vrijeme austrougarske vladavine.K.Matović


Olakšati put od Škvera do Starog grada

-Morali bismo da nađemo način da izletnike brže dovedemo do grada, jer nije lako prelaziti nekoliko stotina stepenica da bi se stiglo sa Škvera do Starog grada. Postojala je ideja da se uvede otvoreni autobus, kao u Kotoru i Perastu, koji bi turistima omogućio da na lagodniji način vide više znamenitosti u našem gradu, kazao je Vladimir Zloković, v.d.direktora Agencije za upravljanje gradskom lukom.